Reportaže

Zima je bila duga, cesta je ipak još hladna i na njoj je puno šljunka, refleksi su malo još pospani a stražnjica naviknuta na kauč, pa je onda za prvu ovogodišnju reportažu trebalo izabrati neku kraću turu. To je ujedno i problem jer što zanimljivo pronaći u blizini a da već nisam obradio? Sjetih se priče koju sam nedavno čuo pa odlučih malo više istražiti o njoj, a s obzirom da se radnja priče događa u Senju, bila je to savršena tema za prvu reportažicu nakon zimske pauze. Kako se temperature budu dizale tako će i reportaže biti bogatije. Barem se tome nadam.

Dakle, o čemu se radi? Svi znamo da je Senj grad uskoka, bogate povijesti i burne prošlosti. Znamo da je Senj imao strateško mjesto u tadašnjem svijetu. Branili su uskoci zapad od Osmanlija, ali i napadali bogate mletačke trgovce što im je na kraju i presudilo. Senj je bio centar zbivanja i njemu su gravitirali stanovnici zaleđa, i cijelog priobalja i kvarnerskih otoka. Možemo reći da je u Senju u to vrijeme bilo vrlo živo i samo možemo zamišljati kako je to sve izgledalo.

Tristotinjak godina nakon što je završila era slavnih uskoka, a njihova tvrđava ponad Senja stajala zapuštena i u ruševinama, u Senj je krajem 30-tih godina prošlog stoljeća stigao njemački pisac židovskog podrijetla Kurt Klaeber (kasnije prezime promjenio u Held). Ono što je tamo doživio, vidio i čuo, uvelike je utjecalo na njegov kasniji život. Naime, Kurt je u Senju čuo za bandu maloljetnika koja napada isključivo bogate građane Senja. Radilo se o grupi djece, siročadi bez igdje ikoga svoga, koja se skrivala u ruševinama utvrde Nehaj. Još neobičnije u cijeloj toj priči bilo je to što im je vođa bila mlada djevojka Zora, duge crvene kose po kojoj je bila prepoznatljiva i uočiljiva, a oni sami nazivali su se uskocima! Ubrzo se o toj robinhudovskoj "bandi" proširila priča cijelim tim krajem a Zora je dobila nadimak Crvenokosa Zora.

Inače Zora je bila izbjeglica iz Albanije koja je bježeći pred Osmanlijama završila u Senju sama samcata. Užasno ju je smetala nepravda, bahata mladež bogatih roditelja, korumpirani gradski političari i nepravde sve druge vrste. Upravo iz tog razloga su i pljačkali samo bogate. U svakom slučaju, puno je tu stvari koje bi se mogle usporediti s današnjim stanjem, od bogate zlatne mladeži, do korupcije, izbjeglica itd. Izgleda da samo tehnologija napreduje a sve drugo se u svijetu stalno vrti u krug.

Kurt i njegova supruga upoznali su Zoru i cijelu njenu družinu, pa i dvanaestogodišnjeg dječaka Branka za kojega su se posebno vezali. Branko je dječak kojemu je iznenada preminula majka a on je ostao sam. Odveli su ga na Vratnik iznad Senja, u selo gdje mu je živjela baka, čudna i zločesta starica koja ga je već slijedeći dan potjerala. Branko se vratio u Senj a tamo ga je pronašla Zora i povela ga u utvrdu Nehaj svojoj družini.

Navodno su pisac Kurt Held i njegova supruga htjeli posvojiti Branka i povesti ga sa sobom u Švicarskom ali se situacija zakomplicirala jer je Kurtu upravo istjecala dozvola boravka u Švicarskoj pa je plan propao.

Cijela ta priča Kurta se toliko dojmila da je napisao knjigu pod nazivom "Crvenokosa Zora". Nije to bio neki romančić nego knjiga od 400 stranica. Knjiga je izdana u samom početku rata 1941.g. pa je prošla neopaženo, ali već slijedeće izdanje 1950.g. postalo je pravi hit. Knjiga je u Njemačkoj bila toliko popularna da je izraz "Crvenokosa Zora" postao simbol za pravednu borbu, otpor ugnjetavanju, a u nekim ruralnim područjima Njemačke taj izraz se i danas koristi. Nije baš za pohvalit se, ali čak je i jedna teroristička organizacija nosila ime "Crvenokosa Zora".

Na osnovu te knjige snimljen je film i serija od 13 nastavaka koja je u njemačkoj dobila kultni status, nešto poput Jelenka kod nas. Čitave generacije su odrasle uz tu seriju i iako je snimljena 1978.g. još i danas se često reprizira i vrlo je popularna.

Dakle, priča iz Senja o djeci koja se bore protiv okrutnog svijeta i nastoje preživjeti u njemu, postala je mega popularna u Njemačkoj a mi u Hrvatskoj ne znamo ništa o tome. Čak i ta knjiga je prevedena samo jednom u bivšoj Jugoslaviji ali na hrvatski jezik nikada. Sve do nedavno kada je navodno ipak prevedena a 2017.g. Rene Medvešek režirao je predstavu "Zora riđokosa i njezina banda".

Njemačka serija o Crvenokosoj Zori snimana je na autentičnim lokacijama grada Senja i okolice. Ipak, tek nakon Medvešekove predstave i Turistička zajednica grada Senja dosjetila se nešto napraviti po tom pitanju. Napravili su tematski park s pločama na kojima se nalaze opisi i QR code kojeg je potrebno skenirati a onda vas put vodi po Senju i lokacijama na kojima se snimala serija. Odlična ideja za njemačke truiste koji u živo prepoznaju lokacije iz serije. Međutim mene je zanimalo kako je u stvarnosti završila ta priča sa Zorom, Brankom i cijelom družinom. Zar je moguće da su jedini zapisi o njima samo oni iz knjige njemačkog pisca? Lijepo je što imamo turističku atrakciju koja njemačke turiste podsjeća na njihovu omiljenu seriju ali ja bih htio nešto konkretnije. S obzirom da su bili stvarni likovi zanima me kako su živjeli, kako su završili….

Dolaskom u Senj uputio sam se na lokaciju na rivi gdje je prva točka tematskog puta i mjesto na kojem se prvi puta skenira QR code. Mjesto sam pronašao ali code nisam mogao očitati. Mjesto na rivi je u seriji bilo mjesto na kojem se nalazila gradska tržnica i gdje je dječak Branko optužen za krađu ribe. Sa rive sam se uputio prema parku Art u kojem se nalaze spomenici poznatim osobama iz Senja, ali i crkva u kojoj se čuvaju makete brodova iz cijelog svijeta koje su tu donosili senjski moreplovci.

Iz parka sam se spustio prema gradu i krenuo uskim vijguavim ulicama. Ono što sam vidio u stvari me je rastužilo… Kroz Senj svi mi većinom samo prođemo, eventualno stanemo negdje na kavu i brzo produžimo dalje. Stari grad Senj svakom svojom zgradom, zidom, pročeljem, odaje bogatu i slavnu prošlost. Pokušavao sam zamisliti kako su te zgrade izgledale kad su bile nove, kad su ulice bile pune domaćih ljudi, djece koja su trčala uličicama, ulice pune ljudi koji su iz zaleđa došli u Senj prodati meso, povrće, drva… Uličice, trgovi, gradska vrata, sve to bez današnjih automobila moralo je izgledati potpuno drugačije. Mogao sam čak zamisliti i Crvenokosu Zoru i njenu družinu kako se muvaju kroz sav taj šušur i kako kradu bogatoj gospodi novčanike, damama svilene rupčiće….

A kako stari grad Senj u stvari izgleda danas? Jadno. Fasade su u lošem stanju, prevladava sivilo, napuštei lokali s obavijestima o iznajmljivanju, prozori i vrata zakovani daskama… Dok sam fotografirao veliku zgradu koja je izgledala najzapuštenije, u jednom trenutku sam shvatio da me kroz jedan od tih prljavih i zapuštenih prozora netko gleda. Bila je to starica koja je upijala zrake sunca zajedno sa ptičicom u kavezu koju je stavila uz prozor. Iz prozora pokraj njenog rasla je trava… Bio sam siguran da je ta zgrada odavno napuštena i čudio sam se zašto ju ne obnove jer obnovljena bi bila prekrasna, a spoznaja da netko u tome živi bila mi je nevjerojatna. Okrenuo sam se i produžio dalje jer vjerojatno je i toj nesretnoj starici bili neugodno i nisam htio tu neugodnost još povećavati.

I tako potraga za Crvenokosom Zorom malo se pretvorila u depresivno razgledavanje Senja. O Zori ništa novo nisam saznao, ali čim sam iz uličica izašao na glavni trg i približio se moru i suncem okupanoj rivi sve je izgledalo ljepše i vedrije.

Nekom drugom prilikom pokušat ću pronaći nešto novo o Zori, Branku i njihovoj družini a vi kada ste na proputovanju kroz Senj, i stanete na kavu, prošetaje Senjom i potražite Crvenokosu Zoru.

Tekst i foto:
Dražen Kasprek

PODRŽI MOTO TRIP CROATIA DONACIJOM! Ukoliko vam se sviđa ovo što radimo i sav trud koji ulažemo u ovu priču podrži nas svojom donacijom kako bismo mogli nastaviti dalje. Donaciju možete uplatiti skeniranjem QR koda iz svoje mbanking aplikacije. Prije uplate možete promjeniti iznos i sami napisati iznos koji želite.  Ili to možete učiniti jednostavnom uplatom uz pomoć podataka: Udruga Moto Trip Croatia Adresa: Supetarska Draga 473 51280 Rab IBAN: HR8024020061101091760 Model je 00 ili 99 Poziv na broj datum. Npr.15122022 Opis plaćanja ili svrha uplate: DONACIJA Hvala!