Legenda o pastirici Dragi

Stari Barbat, gospodar istočnog dijela Raba, sigurno nije mogao ni sanjati što će se sve dogoditi kada svojoj prekrasnoj kćeri Dragi dopusti druženje s pastirima. Mlada Draga očarala je sve mladiće koji su za čuvali ovce za njenog oca, a posebno mladog Kalifronta, sina Barbatovog prijatelja. Strasti su uzvarele, krv proključala i Kalifront je sve otvorenije pokazivao svoju strast prema Dragi, ali ona ga je uporno odbijala govoreći mu da je od rođenja njenanevinost zavjetovana božici Dijani.

KalifrontKada se više nije mogla braniti od sve napornijeg Kalifronta, Draga je pobjegla od njega a on se dao u potjeru za njom. Bježala je Draga preko Fruge ali Kalifront ju je sustigao ispred špilje Loparske Jamine. Nemogavši mu pobjeći, Draga stade zazivati u pomoć božicu Dijanu i nakon nekog vremena Dijana se pojavi i Dragu u trenu pretvori u kameni kip!

Ostali Bogovi bili su jako ljuti na Kalifronta pa su ga kaznili tako da sadi šumu i hrani se samo divljim šumskim plodovima, sve dok izvor u špilji nije presušio. Šuma je rasla, postojala je sve veća i gušća a na Kalifrontu je počela rasti mahovina i guste dlake pa je uskoro počeo sličiti na životinju a ne na čovjeka. S vremenom se Kalifront poptuno stupio sa šumom.

I tako kada vas put nanese na Rab vjerojatno će vam svi predlagati neka mjesta na otoku koja morate vidjeti, plaže na kojima se morate sunčati i kupati, ili restorane u kojima morate jesti. Ali ja vas pozivam da prvo posjetite gradski trg sv. Kristofora i na njemu obratite pažnju na neobične skulpture za koje gotovo ni jedan turist ne zna što predstavljaju. Ovaj „čupavi“ kip koji sjedi na trgu ispod drveta je u stvari Kalifront. Fontana nasuprot njega predstavlja pastiricu Dragu, iz spjeva Juraja Barkovića „Draga, rapska pastirica“. Kip i fonatana djelo su riječkog akademskog kipara Zorana Violića i postavljeni su na Trgu Sv. Kristofora 1989.g.

U dijelu „Pisam od otoka rabskoga“ pjesnik Baraković kaže da je putujući naišao na vodu koja ga podsjeća na Mojsija i vodu koja je potekla u pustinji. Nakon poludnevnog jahanja ugledao je spilju i ženu u odjeći pastirice pretvorenu u stijenu kojoj je iz očiju izlazila voda, iz ušiju dim:

Stah na vrata nike spiļe
pozrih doli, vidih ženu
držeć ruku za ozdriļe
na pastirsku obučenu
kako da bi sad udiļe
pritvorena u kamenu
šćap udilan suhe zbiļe
oj prislo en pri ramenu.

Ter ta žena iz očiju
valovitu riku toči,
ne s jednoga, da s obiju,
ka e blida lišca moči;
bili prsi ruke skriju,
ki zanose mnozim oči;
dim se vije iz ušiju,
ter po spiļi mrak uzroči.

DSC 0027Za Kalifronta pjesnik kaže da je po naravi čovjek, ali činio je zvjerska djela, ima zvjersku dlaku, a sve mu se to dogodilo zbog ljubavi.

I človik sam po naravi,
a po dili zvir opaka,
zač me na to
on pripravi
ki skrovita vidi svaka,
hodit zvirjem po dubravi
i na meni zvirska dlaka
to se zgodi rad ļubavi
a ne buduć bluda taka.

Nakon ove kratke i malo drugačije promidžbe otoka Raba, potpuno drugačije će te reagirati kada budete prolazili Rabom pa ugledate natpis Supetarska Draga, ili ako budete vozili bicikl, trčali ili hodali kroz gustu rapsku šumu Kalifront, ili kada odmah poslije trajekta naiđete na prvo mjesto na otoku Barbat…. U svakom slučaju, ovaj tekst i ove fotografije samo su mali djelić bogatstva koje Rab nudi posjetiteljima.

Tekst i foto: Dražen Kasprek

 

 

Check Also

Suza za zagorske brege

I tako malo hrvatsko Zagorje mjesto velike ljepote, bajkovitih dvoraca, romantičnih priča, bitaka, velike Seljačke bune, mjesto koje je dalo velike povijesne osobe, ostavljam iza sebe lišen bilo kakve političke pozadine, jer Zagorje ne zaslužuje da ga se na takav način obilježava. Ali istovremeno Zagorje je sve to; I Tito, i Tuđman, i Matija Gubec, i grofovi, i vojvode, i Rudolf Perešin, i banovi, i kmetovi i feudalci, i dvorci, i bregi, i hiže… Sve je to naše prekrasno Hrvatsko Zagorje.

Senjski uskoci i Crvenokosa Zora

Uskoci su toliko fascinantni da čak i ako vas ne zanimaju takve povijesne priče, čim čujete neku od bezbroj priča o njima oduševit će vas. Uskoci su jedinstvena pojava u povijesti kršćanskih naroda novoga vijeka.