Jezero Petnja nalazi se u Slavoniji, u Brodsko-posavskoj županiji, ili preciznije 7 km sjeverozapadno od Slavonskog Broda te 3,5 km sjeverno od mjesta Sibinj. Što znači da ako ste na nekom proputovanju Slavonijom prema Slavonskom Brodu ili preko Slavonskog Broda prema Novoj Gradiški ili Požegi, obavezno svratitite do Petnje. Jezero je u stvari jedino dobro što je moglo nastati kao “posljedica” jednog suludog komunističkog projekta. Naime 1968.g. jugoslavenske vlasti su razvijele ideju rižinih polja na Jelas polju u blizini Slavonskog Broda a jezero je trebalo služiti za navodnjavanje tih rižinih polja.
E sad ako se pitate od kuda ideja za rižina polja i kako je ta priča završila, onda pročitajte ovu moju skraćenu verziju. Ne želim vas s time gnjaviti ali svakako je zanimljivo nešto naučiti iz ovakvih reportaža.
Dakle, tamo negdje 1948. na zagrebačkom velesajmu Ministarstvo ribarstva tadašnje NR Hrvatske priredilo je svečanu večeru za druga Tita i njegovu političku svitu. Na samoj večeri tadašnji ministar ribarstva pohvalio se marašalu osobno da je sve što jedu proizvod ministarstva ribarstva. Na to je drug Kidrič pitao ministra pa nije valjda i riža vaš proizvod? I eto ideje da se riža uzgaja u Slavoniji. Sigurno je i drug Mao Tse Tung imao tu svoje prste… I tako krenula na Jelas polju izgradnja ribnjaka i rižinih polja. Sjetva riže vršila se ručno bacanjem riže u navodnjeno područje, i u isto vrijeme tu se dovezlo matice šarana da se razmnožavaju. Međutim, nije se vršilo pljevljenje podvodnog korova a nije bilo ni zaštitarske službe. A naš narod kakav je ovako “snalažljiv”, krenuo naoružan vilama u lov na šarene. Ispustili vodu iz rižnih polja i polovili sve matice šarana prije nego su se mrijestile… Ili u prijevodu: Nema toga što ovaj narod ne može pokrasti…
Kao i u drugim primjerima jugoslavenske vlasti forsirale su ideju ne želeći odustati od nje, pa su se čak u jednom trenutku polja riže protezala na 425 ha 1952.g. da bi već 1956.g. bilo samo 35 ha. Susretali su se s raznim problemima, od najezde ptica močvarica, čaplji i kormorana, do krađe, traljavog poslovanja itd. Predugo se taj projekat gurao iako je bio čisti promašaj, pa sve do 1968. kad je izgrađena brana i napravljeno jezero u šumi iznad Sibinja, na obroncima Dilj gore. Ribnjaci su ipak kasnije zaživjeli i kad su došli pod Agrokombinat Jasinje postali su najveći ribnjaci u Hrvatskoj.
1980.-tih godina jezero Petnja bilo je omiljeno izletiše i kupalište stanovnicima Sl. Broda i okolice. Početkom 90-tih i Domovinskog rata, na samom jezeru bile su smještene neke specijalne postrojbe HV-a, a među njima i moja malenkost, autor čije objave ovdje čitate.
Danas je jezero Petnja, zahvaljujući općini Sibnj i njenom načelniku Josipu Paviću, perspektivno izletiše i mjesto na kojemu možete uživati u prekrasnoj prirodi, šetnji, kupanju, pecanju… Europskim novcem uređene su šetnice oko jezera, napravljene klupe i odmorišta, uklonjene ilegalne kolibe nekih ribića koji su počeli jezero prisvajati sebi, te je jezero nedavno potpuno isušeno i popravljena brana koja desetljećima nije obnavljana. Prošloljetno nevrijeme koje je poharalo Hrvatsku pa i Slavoniju, na jezeru je napravilo ogromnu štetu. Počelo se čistiti i uklanjati šteta i nadam se da će do proljeća i ljeta biti sve dovedeno u stanje prije nevremena. Od sadržaja ovdje nemate puno, ali možete sami ponjeti nešto za piknik, možete i roštiljati na području ispod brane. Ostavite vaše motore, prošetajte i uživajte u bogatom biljnom i životinjskom svijetu a do tada ja ću vam pokušati prenjeti dijelić te ljepote svojim foto aparatom.
Lokacija: Google maps
Tekst i foto: Dražen Kasprek