Moto Trip Croatia Portal udruge Moto Trip Croatia
Nedavno sam u jednoj reportaži spomenuo kako su autoceste skratile vrijeme putovanja, približile udaljena mjesta i povećale protok prometa. Istovremeno su nam uskratile svu onu draž sporog putovanja kada se putovalo kočijama i konjima i kada se moglo uživati u krajoliku, šumama, proplancima, rijekama, jezerima. Moglo se u svakome trenutku zaustaviti i diviti se. Danas kada jurimo velikim brzinama samo naši suputnici (možda) mogu nešto uz put primjetiti.
Svaki kraj ima neku svoju posebnost u svim segmentima života, u arhitekturi, hrani, flori i fauni… Pa kao što su kamene kuće i suhozidi karakteristični za krajeve u kojima je kamen glavni dostupni materijal, tako je za Turopolje karakteristični materijal drvo. Tako su turopoljci gradili drvene kuće, kurije, ladanjske ljetnjikovce, čardake, ali i drvene crkve i kapele.
Prvi puta sam jednu takvu crkvu vidio prije nekoliko godina kada sam zbog velike gužve na autocesti prošao od Zagreba do Karlovca onom južnom stranom preko Brezovice i na tom području ugledao jednu takvu crkvu. Međutim u to vrijeme nisam pisao reportaže pa se nisam ni zaustavljao ali mi je bilo vrlo neobično vidjeti takvu crkvu jer nisam znao da tako nešto uopće postoji u Hrvatskoj.Nedavno su mi skrenuli pažnju na te kapele i crkve i uz malo guglanja došao sam do zanimljivih podataka. Naime, nekada je bilo čak 40-tak takvih crkava i kapela na području Turopolja a danas ih je ostalo 11. Odlučih se provesti kroz taj kraj i obići ih što više iako je prognoza za taj dan bila izrazito loša. Uspio sam obići samo 5 i njihove opise i fotografije koje sam napravio donosim u foto galeriji, ali obećavam da ću obići i preostalih 6 prvom prilikom i pokušati ih za razliku od ovih 5 pogledati i iznutra. Zbog tog „nedovršenog posla“ reportažu o njima podijeliti ću u 2 djela.
CRKVA SV. BARBARE, Velika Mlaka
Prva koju sam obišao je crkva sv. Barbare u Velikoj Mlaci. Crkva je izgrađena 1642. godine. Posebno mi je žao što ovu crkvu nisam uspio pogledati i fotografirati iznutra jer zidovi iznutra su oslikani prizorima iz života sv. Barbare i sv. Kummernisse.
Sv. Kummernisse je u Hrvatskoj prilično rijetka pojava u crkvama a radi se o djevojci koja je odlučila svoj cijeli život posvetiti Bogu ali njen otac ju je obećao nekome muškarcu. Očajna djevojka molila se Bogu svaki dan da ju učini odbojnom muškarcima i Bog joj je uslišio molitvu i učinio da joj naraste duga i bujna brada, što je odbilo i njenog budućeg muža ali i sve druge muškarce. Ljutiti otac dao ju je razapeti na križ na kojemu je i umrla i zbog čega je postala mučenica i svetica.
Da bi ste lakše pronašli ove crkve objavit ću i njihove adrese kako bi ste mogl upisati u Google map ili neku drugu navigaciju.
Dakle, crkva sv. Barbare: Ulica Svete Barbare 38, Velika Mlaka.
DRVENA KAPELA RANJENOG ISUSA, Pleško Polje
Ova kapela podignuta je 1758. godine što ju čini pravim starosjediocem. Izgradnju je financirala Rozalija Plepelić, udovica plemića Ladislava Plepelića, generala i vrhovnog zapovjednika u Banskoj krajini. Kao što je od početak financirana ali i izgrađena od strane lokalnih ljudi tako je i 1996. obnovljena donacijom obitelji Pustahija. Karakteristika ove kapele se reljefi na pročelju kapele. Zanimljivo je da ste pored ove kapele vjerojatno puno puta prošli a da ju niste ni primjetili. Nalazi se na otvorenom polju uz aveniju Pape Ivana Pavla II, gotovo na ulazu na aerodrom.
Adresa: Avenija Pape Ivana Pavla II, Velika Gorica
DRVENA KAPELA SV. IVANA KRSTITELJA, Buševec
Za ovu kapelu se zna da je sagrađena negdje sredinom 17. stoljeća i da je prvotno bila posvećena sv. Apostalu a tek potom sv. Ivanu Krstitelju. Unutrašnjost ove kapele je oslikana scenama rastanka Apsotola a posebnost je u tome da to nisu slikali neki vrsni slikari nego žitelji ovoga kraja, pa je ta kapela ujedno i vrlo rijetki primjerak sačuvanog pravog pučkog slikarstva.
Uz crkvu sv. Barbare u Velikoj Mlaki, ova u Buševcu je najvrjednija drvena sakralna građevina. Bila je uzorak za niz drvenih kapela u Turopolju i Pokuplju.
Preko puta ove kapele nalazi se i jedna prekrasna drvena turopoljska kuća i nisam odolio da ju ne fotografiram i objavim ovdje par fotografija.
Adresa: Dolenec ulica 23, Buševec
DRVENA KAPELA SV. ANTUNA PADOVANSKOG, Gustelnica
Sam put do Gustelnice i ove kapele vodi preko brežuljaka vijugavom cestom i kroz šumu, i kada dođete do nje ostanete oduševljeni. Odmah na prvi pogled i laik kao ja vidi da je građena nekim drugim načinom gradnje koji se razlikuje od tradicionalnog turpoljskog. Da se kojim slučajem probudim ovdje pored nje pomislio bih da sam u nekom western filmu i čekao bih samo još da se John Wayne pojavi!
Nacrt za ovu kapelu izradio je dr. Hermann Bollé, a gradila ju majstori iz Štajerske, Mađarske, Njemačke i Hrvatske.
Oblaci koji su sada već sa svih strana okružili Zagreb stigli su i ovdje i počela je kiša… A foto oprema ne voli kišu nikako. Požurili smo da prije veće kiše obiđemo barem još jednu kapelu.
Adresa: Gustelnica
DRVENA KAPELA SV. ROKA, Cvetković Brdo
Kapela sv. Roka smještena je na proplanku brežuljka na kraju malog sela Cvetković Brda, koje broji samo 23 stanovnika. Sagrađena je 1888.g.
Uz ovo mjesto, u kojemu se svaki drugi stanovnik preziva Cvetković, veže se i zanimljivost da je iz njega nakon Drugog svjetskog rata odselio velik broj stanovnika, a naselili su mjesta Hrastovac i Mikanovce u Slavoniji gdje danas živi više potomaka iz Cvetković brda nego li ih je u Velikoj Gorici.
Kiša je sada već ozbiljno padala i kvasila moj Nikon pa sam na brzinu okinuo nekoliko fotografija i krenuo prema Zagrebu.
Adresa: Cvetković Brdo
OBEĆANJE
Kao što sam na početku obećao, vratit ću se i obići preostale drvene kapele i crkve i pokušati ih fotografirati iznutra. Mislim da je velika nepravda što se o ovome kuturnom i povijesnom blagu tako malo zna izvan ovoga kraja. A vama predlažem da prvom prilikom napravite izlet u potrazi za ovim kapelama, bez obzira kojim se prijevoznim sredstvom služite.
(NAPOMENA: za bolje i preglednije pregledavanje fotogalerije u nastavku ispod ovoga teksta, kliknite na fotografiju da vam se otvori. Sve fotografije su u velikoj rezoluciji)
Tekst i foto: Dražen Kasprek
