U spomen: Muzej Domovinskog rata u Karlovcu

Naselje Turanj smješteno na ušću rijeke Mrežnice u rijeku Koranu i u neposrednoj blizini rijeke Kupe, a samo 4 km od centra Karlovca, od davnina je čuvar južnog prilaza Karlovcu. Još daleke 1582.g. na ovome mjestu sagrađena je stražarska kula turna koja je grad štitila od Osmanlijskih osvajača. Grad Karlovac svojim položajem na meti je raznih osvajača pa se tako i u ovo novije doba našao na meti krojača umjetne tvorevine nazvane Velika Srbija. Zamišljena zapadna granica te isto tako zamišljene tvorevine trebala se protezati na liniji Virovitica – Karlovac – Karlobag i na taj način veći dio Hrvatske pripojiti Velikoj Srbiji.

Tvorci te ideje iskoristili su 1991.g. veći dio hrvatskog srpskog stanovništva u pobuni protiv legalne demokratske vlasti a sve pod izlikom očuvanja Jugoslavije. Domaće srpsko stanovništvo potpomognuto s dobrovoljcima iz Srbije i regularnim jedinicama JNA, pokrenulo je oružanu pobunu i krenulo u otvoreni napad na gradove diljem Hrvatske gdje god su Srbi činili većinu u okolnim selima. Tako se i Karlovac našao na meti paravojnih formacija predvođenih kasnijim ratnim zločincima Arkanom, Šešeljom itd.

Najteži napad dogodio se 4. listopada 1991.g. a zbog velike nadmoći u tehnici i ljudstvu velikosrpskih osvajača, brojne pete kolone odnosno brojnih pobunjenika, Karlovac je bio u jako teškoj situaciji.

JNA je u topničkoj pripremi na dan napada na grad ispalila na tisuće granata. Nakon toga uslijedio je napad JNA tenkovima i preko slunjskih brda primakli su se gradu. Karlovac su tada branile slabo naoružane dvije nepotpune bojne 110. brigade, samostalna satnija dragovoljaca „Cobre“ iz Novog Zagreba, karlovačka policija i 2. gardijska brigada „Grom“.

Najžešće borbe razvile su se na Turnju. Gotovo cijeli Turanj pao je u ruke srpskih osvajača. Hrvatski branitelji bili su potisnuti do samog mosta preko Korane koji je ujedno ulaz u grad. Malobrojna hrvatska obrana bila je svjesna da će dodatnim povlačenjem dovesti Karlovac pred pad. Napadači iako brojniji i bolje naoružani nisu imali hrabrosti suočiti se sa slabijim braniteljima te je to rezultiralo odbacivanjem neprijatelja od mosta. U danima koji su uslijedili velikosrpske su snage u još nekoliko navrata pokušale osvojiti Turanj, no svaki put naišli su na žilavi otpor hrvatskih snaga. Zbog žestine i intenziteta borbi, brojnih ispaljenih projektila svih kalibara i razrušenosti naselja, Turanj je dobio nadimak “Mali Vukovar”.

Napadi su nakon ove ofenzive malo popustili, ali borbe u Turnju su se stalno vodile i do kraja Domovinskog rata Karlovac je bio stalno prekomjerno granatiran. Jedan je od najgranatiranijih hrvatskih gradova i godinama nakon međunarodnog priznanja Hrvatske, čak i kad je velikosrpska agresija izgubila zamah i prešla u defenzivu, Karlovac je bio pod prijetnjom upada u grad i osvajanja dijelova grada.

Iz nekoliko jakih pobunjeničkih uporišta u blizini grada četiri godine granatiranjem je sijana smrt Karlovcem i tek oslobađanjem u Oluji pala su uporišta brdo Šanac, a nakon toga u žestokom napadu HV i neprijateljska uporišta Tušilović, Vojnić, Krnjak i druga.

U obnovljenoj zgradi uz koranski most koju su hrvatski branitelji nazivali Hotel California, otvoren je muzej Domovinskog rata koji vjerno i dokumentirano prikazuje kronologiju događaja, odlučnost i hrabrost karlovčana i drugih hrvatskih branitelja da brane Karlovac i Hrvatsku od bezumne ideje stvaranja Velike Srbije koja se kroz povijet pokušala realizirati nekoliko puta a posljednji put u vrijeme raspada Jugoslavije.

Unutarnji postav muzeja kao i onaj vanjski danas su tužni ali i ponosni podsjetnik na dane kada je šačica ludo hrabrih ljudi spremno i bez kalkuliranja ponudila svoje živote u zamjenu za slobodnu i neovisnu Hrvatsku.

Prolazeći kroz Karlovac prema moru ili od mora prema Zagrebu, navratite na Turanj i poslušajte tko su bili ti mali veliki heroji koji su se suprotstavili jednoj sili, i zbog kojih i vi danas slobodno jurite na svojim motociklima Europom bez granica.

Tekst i foto: Dražen Kasprek